Politika stvara istoriju

Hinweis: Dies ist eine automatische Übersetzung des Seiteninhalts (Srpski (Latinica)). Für verbindliche Informationen gilt der deutsche Originaltext. Original anzeigen

Hinweis: Dies ist eine automatische Übersetzung des Seiteninhalts (Srpski (Latinica)). Für verbindliche Informationen gilt der deutsche Originaltext. Prikaži original

Ciljna grupa / uslovi:
Ovaj profil namijenjen je učenicama i učenicima koji imaju interes i oduševljenje za politička i istorijska zbivanja, pitanja i teme, žele da dube povezanosti vremena i sećanja da preispituju i razumeju. Takođe se očekuje da zainteresovani imaju otvorenost i kreativnost da se, na takmičarski i interdisciplinaran način, bave digitalnim medijima i da pri tome kreiraju proizvode (npr. kratke filmove) u tandemu/timu. Takođe se očekuje spremnost za čitanje i obimnijih tekstova i izvora, kao i uživanje u demokratskom oblikovanju naše škole i angažovanju za više učeničkog učestvovanja. U predmetima koji čine profil, od suštinskog je značaja želeti da vodite otvorenu diskusiju o nastavnoj temi i da se uključite kako biste razmenjivali sadržinske argumente. Ovaj profil je naročito pogodan za one koji žele bolje da razumeju svet oko sebe i koji žele da se suoče sa sadržinskim argumentima o kulturi istorije i vremenskom duhu. I za one koji razmišljaju o budućnosti danas i kojih bi možda želeli da postanu tvorci sutrašnjice. Nećemo možda naći odgovore na sve, ali ćemo postaviti prava pitanja i možda ćemo u prošlosti pronaći odgovore koji su tišili sadašnjost za budućnost?

 

Inhalte profilgebende Fächer:

U profilnom predmetu istorija, koji se časovi sprovodi četiri časa na povećanom nivou, sadržinski fokus je na bavljenju istorijskim temama i pitanjima, ličnostima i izvorima iz velikih epoha Rane nove epohe (15. – 18. vek) i Nove istorije (19. – 20. vek). Kao primer se obrađuju, na primer, Amerikanska i Francuska revolucija, Napoleonsko doba, ali i nemačko carstvo, nacizam i Hladni rat u četiri semestra. Ovi primeri tema su samo moguća izbor i mogu biti obrađivani uz druge teme u nastavi istorije, takođe rimsko starovremenost može biti sadržajni okvir nastavnog rada.

U profilnom predmetu PGW, koji se časovi održava četiri časa na povećanom nivou, bavimo se raznovrsnim temama i izazovima koji trenutno određuju medije i političku scenu i koji su ključni za centralna pitanja oblikovanja različitih budućih svetova.

Za to vas opremamo u predmetu PGW sa „demokratskim kompletom“. Ovim paketom dobijate alatke da prepoznajete društvene trendove, razumete današnji i budući svet rada, pametno koristite medije, preispitivate argumente i, pre svega, razvijete svoj sud. U ovom profilu radimo i usko sa vanškolskim partnerom, Haus Rissen, kako bismo tamo mogli da koristimo raznovrsnu ponudu planerskih igara, simulacija i predavanja prilagođene našim tematskim naglascima u profilu kursa. 

Dodatno, na kraju drugog semestra je planirano jednodnevno ili dvodnevno putovanje u Berlin, koje se zajedno sa profilkurs PGW našeg profila „Tehnika u fokusu“ priprema i realizuje.  

Materijalno gledano, takođe pogledamo i prošlost, pripremu pred budućnost, mapiramo putokaze naše demokratije, činimo analizu stanja i istražujemo i moguća alternativna rešenja. Da li je naša demokratija možda još uvek poboljšiva? U oblasti sociologije pogledamo naše potrošačko ponašanje. Da li je danas sve samo doživljaj? Kako se nosimo sa rizicima poput atomske energije ili globalnog zagrevanja?

Međunarodni odnosi kao još jedna tema semestra nastavljaju se pitanjem sna o miru i zašto ga je tako teško sprovesti. U oblasti privrede istražujemo kako digitalizacija ulazi u radno okruženje, da li država ponekad mora snažnije da interveniše i da li je uopšte smisleno naručivati na Amazon-u?

 

Inhalt profilbegleitendes Fach:

Za profilno prateći predmet Informatika, koji se časovi održavaju dva časa na osnovnom nivou, nisu potrebne prethodne veštine ili iskustva. To znači da će se u studijskoj fazi sadržaji informatike izučavati od početka, bez potrebe za dokazivanjem prethodnog znanja. Sadržajno, radi se o osnovama objektno-orijentisanog programiranja, enkripciji mreža, simulaciji društvenih mreža i demokratskih procesa odlučivanja (programiranje biračkog automata) i veštačkoj inteligenciji.

 

Uvod u naučno istraživanje:

Uvođenje u naučne radne metode i tehnike prezentovanja obično se sprovodi u projektu S1 (u trenutku neposredno pre oktobarskih odmora ili u periodu putničke nedelje S3) i obavezno u Seminaru. U prvom semestru učenici prate kroz istorijske takmičarske tehnike naučne pristupe u okviru istorijskog takmičenja predsednika Savezne...

 

Inhalte Seminarfach: Projekte, Wettbewerbe, etc. (BOSO obligatorisch):

Seminarski predmet se u prvom i drugom semestru tematizuje u vezi sa predmetom istorije, a u trećem i četvrtom semestru sa predmetom PGW.

U prvom semestru učenici radе projektno na temu takmičenja predsednika Savezne republike (https://www.koerber-stiftung.de/geschichtswettbewerb) od 01.09. do 28. februara naredne godine, samostalno, u timu ili u malim grupama na individualnim konkursnim doprinosima na temu koja se bavi regionalnom istorijom Hamburga ili porodičnom istorijom, koristeći kao sredstvo bilo koji medij po njihovom izboru, npr. podcasti, filmovi, kratke priče, stripovi, grafičke novelе, pisani tekstovi poput kratkih priča, scenske prikaze itd.

U okviru istorijskog konkursa moguće je da se doprinose kao posebna naučna postignuća (BLL) valorizuju kao tzv. peto maturantsko ispitivanje za maturu.

U drugom, trećem i četvrtom semestru planirano je da se radi na daljim društveno relevantnim formatima konkursa projektnim pristupom, samostalno, u timu ili u maloj grupi; ovo mogu biti sledeće ponude za istoriju & PGW:

  • Istorija: Evropsko takmičenje „YOUrope – ti si u centru pažnje!“, EUSTORY (nemačko-francusko istorijsko takmičenje), HISTORY-AWARD, Denkmal aktiv i Umbruchzeiten
  • PGW: Demokratsko delovanje, nagrada za iskustvo demokratije u školskom razvoju, Bertini-nagrada, školsko takmičenje za političko obrazovanje, svi za JEDAN SVET za sve, Evropsko takmičenje (EW) i Euroscola

 

Faze projektnih odnosno praktičnih nastavnih aktivnosti u profilu:

U PGW-u se planskom igrom „Demokratsko (osvešćivanje)“ uspostavlja osnivanje sopstvene, fiktivne partije na školi kao centralna osnova višemesečnih aktivnosti. Kroz to se fokusira na ključne uslove (npr. koncepcija, programska platforma, organizaciona struktura partije, itd.), ali i na izbor tih partija na GyRa na kraju radnog procesa. Učenici formiraju različite interesne grupe, samostalno rade na sadržajima i ciljevima njihovih partija, predstavljaju se GyRa učenicima kroz predizborne i međuzborave ankete, uz stalnu podršku i vođenje PGW nastavnika, vode panel diskusije među sobom i bave se sadržajima regionalne, savezne i nacionalne politike.      

Dalje, u nastavi PGW koncepcija „Aktualna tačka“ ili „News of the week“ se praktično uvodi, gde učenici u profil kurseva problem-orijentisano vode i autonomno moderiraju objektivnu diskusiju o dnevno aktuelnim i važnim, ali i kontroverznim temama i debate iz javnosti.

U istoriji treba u trećem semestru tematski dublje raditi na temama nacističke propale i posebno na židovskoj politici i genocidu nad Jevrejima. U tu svrhu se može u nastavu istorije ukoreniti hamburski projekat „Stolpersteine“ i izvesti zajedničku dnevnu ekskurziju na važna mesta sećanja

in der Hamburger Innenstadt durchgeführt werden. Hier soll gemeinsam untersucht werden, an welchen Orten unserer Stadtgeschichte wie, warum und von wem an historische Ereignisse des 20. Jahrhunderts erinnert wird.   

 

Möglichkeiten zur fächerübergreifenden Zusammenarbeit im Profilbereich:

U „Medienwelten“ se najjasnije spajaju snage i zajedničke osobine iz istorije i PGW.  Ovde je u fokusu praktično i rezultat-orijentisano suočavanje sa različitim medijima(svetovima), nije reč o drugom nazivu za predmet Informatika, već, na primer, o:

  • „Fakenews“, teorije zavere o društvenim mrežama, nosioci ovih i drugih komunikacionih kanala (u.a. Ko koristi naivnim lažnim vestima? Kako nastaju lažne vesti uopšte i kako možemo da tražimo istinu iza lažnih vesti? Kako deluju teorije zavere o društvenim mrežama i kako su delovale u prošlosti i danas? Koje su bile i koje su značajne teorije zavere, poput atentata na Kenedija, i ko veruje/veruje li zašto u njih? Kako danas treba postupati sa negiranjem Holokausta ili korone? Kako teorije zavere zapravo funkcionišu?  
  • Izabrane filmske i serijske analize u PGW & istoriji: Kako se istorijski filmovi i serije razlikuju od faktičnih savremenih izvora i prikaza? Šta se iz toga može izvući za sećanje i viktimizaciju istorijskih događaja u današnje vreme i šta ko želi kako da se seća i zašto se ne seća drugačije? Kakva je budućnost naše zajednice? Kako se menjamo kroz inovacije, politiku i tehnički napredak? Da li će distopije serije „Black Mirrors“ postati stvarnost ili postoji nada za naše vreme? Šta možemo iz filmova i serija za našu budućnost otkriti i u kojoj meri iz naše istorije učiti? Mora li/mogu ili sme istorija ponovo da se ponovi?

Die Arbeit im Fach Medienwelten ist grundsätzlich auf Sachinhalte der Fächer Geschichte und PGW abgestimmt und verknüpft jeweils die historische mit der politischen bzw. gesellschaftlichen Perspektive. Beide Fächer sind hier eng miteinander verzahnt und die Unterrichtsinhalte werden deshalb immer von beiden Blickwinkeln aus analysiert. Die SchülerInnen werden im Fach Medienwelten mit und über digitale Medien arbeiten und nötige Frei-, Denkräume und Austauschmöglichkeiten erhalten, um vorhandene Medien problemorientiert untersuchen und eigene Medien (Kurzfilme, Erklärvideos, Podcasts, etc.) eigenständig, in Teams oder Kleingruppen produzieren zu können.

 

Inhaltlicher Bezug zu gesellschaftsrelevanten und aktuellen Themen- und Fragestellungen:

  • U kom više (politički, istorijski, društveni i ekonomski) sistem u kom živimo i kako ga možemo danas i ubuduće učiniti održivijim?
  • Koje su se promene i transformacije odrazile na našu trenutnu politiku i demokratiju i kojim poteškoćama danas suočavamo? Kako politika i demokratija mogu i moraju biti oblikovane i menjati se u budućnosti?
  • Gde leže koreni našeg današnjeg društva i u kakvo društvo zapravo želimo da živimo zajedno u budućnosti? Treba li društvo da prereaguje sve mišljenja i šta nas naša sopstvena prošlost u odnosu prema onima koji misle drugačije uči?
  • Kojim prilikama i rizicima nam prošlost nudi da se suočimo sa aktuelnim izazovima i teškoćama sadašnjosti i budućnosti, poput klimatske krize, digitalizacije ili terorizma?
  • Zašto je demokratija najbolji oblik vladavine našeg vremena i da li postoje alternative? Čemu moramo našu demokratiju društveno, politički, ekonomski i istorijski zaštititi i očuvati?

 

Mögliche Kooperationspartner:

 

Profilreise:

In Hinblick auf den gesellschaftswissenschaftlichen Anspruchs des Profils können möglicherweise folgende Reiseziele zur Auswahl stehen: Rom, Paris, Straßburg, Brüssel, Amsterdam, Kopenhagen, Stockholm, usw.

Neben diesen Vorschlägen können auch andere Städte oder urbane Regionen vom aktuellen Profilkurs, den unterrichtenden ProfillehrerInnen oder der Tutorin bzw. dem Tutor ausgewählt werden. Generell ist Wert darauf zu legen, dass eine europäische Metropole oder Metropolregion bereist wird, deren Vergangenheit, Gegenwart und Zukunft gemeinsam auf der Profilfahrt (wieder-)entdeckt und der Zeitgeist vom Profil erlebt werden kann.