Politika stvara povijest

Hinweis: Dies ist eine automatische Übersetzung des Seiteninhalts (Hrvatski). Für verbindliche Informationen gilt der deutsche Originaltext. Original anzeigen

Napomena: Ovo je automatski prijevod sadržaja stranice (Hrvatski). Za obvezujuće informacije vrijedi njemački izvorni tekst. Prikaži izvor

Target Audience / Prerequisites:
Ovaj profil namijenjen je učenicima koji imaju interes i oduševljenje za političke i povijesne činjenice, pitanja i teme te žele preispitivati i razumjeti složene veze vremena i sjećanja. Također se očekuje da zainteresirani imaju otvorenost i kreativnost za bavljenje digitalnim medijima na interdisciplinski način i da pri tome stvaraju proizvode (npr. kratke filmove) u tandemu/timu. Također se očekuje spremnost na čitanje i opsežnijih tekstova i izvora te uživanje u demokratskom sudjelovanju u našoj školi i zalaganju za više sudjelovanja učenika. U predmetima koji nose profil, ključno je biti otvoren za diskusije i rasprave o nastavnom predmetu i sudjelovati kako biste razmijenili argumentirane sadržaje. Ovaj je profil pogodan upravo za one koji žele bolje razumjeti svijet oko sebe i koji će se baviti sadržajem argumentiranih razmišljanja o kulturi povijesti i duhu vremena. A i za one koji razmišljaju o ključnim mislima o budućnosti današnjice i koji bi mogli postati tvorci sutrašnjice. Nećemo možda svi dobiti odgovore na sva pitanja, ali ćemo moći postaviti prava pitanja i možda pronaći u prošlosti odgovore koji su progovorili za budućnost.

 

Sadržaj profilnih predmeta:

U profilnom predmetu Povijest, koji se izvodi četiri sata tjedno na naprednoj razini, naglasak je na bavljenju temama i pitanjima iz povijesti, važnim osobnostima i izvorima iz velikih epoha Rane novovjekovnosti (15. – 18. stoljeće) i Novog vijeka (19. – 20. stoljeće). Kao primjeri, tematiziraju se na primjer Amerikanska i Francuska revolucija, Napoleonovsko doba, ali i Njemačko carstvo, nacizam i Hladni rat kroz četiri semestra. Ovi su primjeri tema samo mogući izbor i mogu se, uz ostale, obrađivati i u nastavi povijesti; rimsko staro doba može biti i okvir nastavnog rada.

U profilnom predmetu PGW, koji se također izvodi četiri sata tjedno na naprednoj razini, bavimo se raznolikim temama i izazovima koji danas određuju medijsko i političko okruženje i koji su ključni za oblikovanje različitih budućnosti.

Za to opremamo vas u predmetu PGW „Demokracija – živjeti“, krenući s osnivanjem vlastite, fiktivne stranke u školi kao temelj nekoliko semestra. Uz to, osim važnih uvjeta (npr. koncepcija, programska platforma, organizacijska struktura stranke), fokus je i na izborima tih stranaka na GyRa kraju radnog procesa. U tu svrhu učenici formiraju različite interesne skupine, samostalno rade na svojim sadržajima i ciljevima stranke, predstavljaju se GyRa učenicima kroz predizborne i izviđajuće ankete, uz stalnu potporu i vođenje učitelja PGW, vode panel rasprave među sobom te se suočavaju s sadržajima regionalne, državne i savezne politike.

Osim toga, na kraju drugog semestra predviđeno je putovanje u Berlin koje traje jedan do dva dana, koje će biti pripremljeno i provedeno zajedno s profilnim tečajem PGW našeg profila „Tehnika u fokusu“.

U sadržajnom smislu gledamo i u prošlost, na prekaljene graditelje naše demokracije, radimo analizu stanja i istražujemo moguće alternativne koncepte. Je li naša demokracija možda još bolja? U području sociologije gledamo na naše potrošačko ponašanje. Je li danas sve samo doživljaj? Kako se nosimo s rizicima kao što su nuklearna energija ili globalno zagrijavanje?

Internacionalni odnosi kao još jedno semestralsko tema istražuju san o miru i zašto ga je tako teško provesti. U području gospodarstva istražujemo kako se digitalizacija integrira u radnu snagu, treba li država ponekad jače intervenirati i je li uopće racionalno naručivati na Amazonu?

 

Inhalt profilbegleitendes Fach:

Za profilno-pratni predmet Informatika, koji se izvodi dva sata tjedno na osnovnoj razini, nisu potrebna prethodna znanja ili iskustva. To znači da će se u studijskoj fazi predmeti informatike temeljito učiti od početka, bez potrebe za dokazivanjem prethodnog znanja. Sadržajno se radi o osnovama objektno orijentiranog programiranja, šifriranja mreža, simulacije društvenih medija i demokratskih procesa odlučivanja (programiranje automata za glasanje) te o umjetnoj inteligenciji.

 

Uvod u znanstveno istraživački rad:

Uvod u znanstvene radne metode i tehnike prezentacije obično se provodi u tjednu projekta S1 (ili neposredno prije jesenskih praznika ili u vrijeme putničke tjedne S3) i obvezno u seminarskom radu. U prvom semestru učenici stječu znanstveno-istraživačke tehnike u okviru državnog natjecanja u povijesti.

 

Inhalt Seminarfach: Projekti, natjecanja, itd. (BOSO obavezno):

Seminarski rad provodi se u prvom i drugom semestru tematski usklađen s predmetom Povijest, a u trećem i četvrtom semestru s predmetom PGW.

U prvom semestru učenici projektno rade na državnom natjecanju u povijesti (https://www.koerber-stiftung.de/geschichtswettbewerb) od 01.09. do 28. veljače sljedeće godine, samostalno, u timu ili u maloj grupi na individualnim natjecateljskim doprinose na nadređenu temu natjecanja koja se bavi regionalnom poviješću Hamburga ili vlastitom obiteljskom poviješću i koriste kao oblik izražavanja jedan od medija po izboru, npr. podcasti, filmovi, kratke priče, stripovi, grafički romani, pisani tekstovi poput kratkih priča, scenske izvedbe itd.

U okviru natjecanja u povijesti moguće je da se pridruženi radovi ocijene kao posebni učenički projekt (BLL) kao takozvani peti ispit za maturu.

U drugom, trećem i četvrtom semestru planirano je raditi projektno orijentirano na daljnje društveno relevantne natjecateljske formate, samostalno, u timu ili u maloj grupi; to mogu biti sljedeće ponude za povijest & PGW:

  • Povijest: Europsko natjecanje „YOUrope – radi se o tebi!“, EUSTORY (njemačko-francusko povijesno natjecanje), HISTORY-AWARD, Denkmal aktiv i Umbruchzeiten
  • PGW: Demokratsko djelovanje, Nagrada za iskustvo demokracije u školskoj reformi, Bertini-nagrada, Studentsko natjecanje za političko obrazovanje, SVE ZA JEDAN SVIJET za sve, Europsko natjecanje (EW) i Euroscola

 

Faze projektno-ili praktični nastave u profilnom području:

U PGW se planiranjem igre „Demokracija (u)sjetvari“ uspostavlja osnivanje vlastite fiktivne stranke u školi kao ključna osnova za više semestra. Uz to, uzimaju se u obzir uvjeti kao što su koncepcija, programska platforma, organizacijska struktura stranke itd., a fokus je i na izborima tih stranaka u GyRa na kraju radnog procesa. Učenici formiraju različite interesne skupine, samostalno rade na svojim programima i ciljevima stranke, predstavljaju se GyRa prosvjednicima u predizbornim i srednjim anketama, uz stalnu potporu i vođenje učitelja PGW, vode panel rasprave među sobom i suočavaju se s sadržajima regionalne, državne i savezne politike.      

Nadalje, u nastavi PGW koncept „Aktualna satnica“ odnosno „News of the week“ se praktično uvodi, gdje učenici u profilnom tečaju provode problemno orijentiranu racionalnu raspravu o svakodnevnim i važnim, ali i spornim temama iz javnosti te samostalno moderiraju.

U povijesti će se u trećem semestru tematski dublje raditi na temi nacizma i posebno na Židovskoj politici i Židovskom uništavanju. Tu se može i uklopiti hamburški projekt „Stolpersteine“ u nastavi povijesti te zajednička dnevna ekskurzija do značajnih mjesta sjećanja

in der Hamburger Innenstadt durchgeführt werden. Hier soll gemeinsam untersucht werden, an welchen Orten unserer Stadtgeschichte wie, warum und von wem an historische Ereignisse des 20. Jahrhunderts erinnert wird.   

 

Mogućnosti za međufakultetsku suradnju u profilu područja:

U „Medienwelten“ na najjasniji način spajaju se snage i zajedničke točke povijesti i PGW-a.  Ovdje je u fokusu praktično i rezultat- usmjereno suočavanje s raznim medijskim (svjetovima); to nije drugi naziv za predmet Informatika, već primjerice:

  • „Fakenews“, teorije zavjere o društvenim mrežama, nositelji ovih i drugih komunikacijskih kanala (npr. Tko od koristi ima lažne vijesti? Kako uopće nastaju lažne vijesti i kako se traži istina iza lažnih vijesti? Kako djeluju teorije zavjere o društvenim mrežama i kako su djelovale u prošlosti i danas? Što su bile i što su značajne teorije zavjere, poput atentata na Kennedyja, i tko vjeruje zašto u njih? Kako danas postupati s onima koji poriču Holocaust ili COVID? Kako uopće funkcioniraju teorije zavjere?  
  • Odabrane analize filmova i serija u PGW & povijesti: Kako se povijesni filmovi i serije razlikuju od stvarnih suvremenih izvora i prikaza? Što se iz toga može izvući za pamćenje i sjećanje na povijesne događaje u današnjem vremenu i što se može naučiti – tko želi kako i o čemu se sjeća i zašto se ne sjećamo drugačije? Kakva je budućnost našeg društva? Kako se mijenjamo kroz inovacije, politiku i tehnološki napredak? Hoće li distopije serije „Black Mirrors“ postati stvarnost ili postoji nada za naše vrijeme? Što možemo iz filmova i serija za našu budućnost saznati i u kojoj mjeri iz naše povijesti učiti? Mora li, može li, treba li ili smije se povijest ponoviti?

Rad u predmetu Medienwelten općenito je usklađen s sadržajem predmeta povijest i PGW te povezuje svakom spoj historijske s političkom ili društvenom perspektivom. Oba predmeta su ovdje usko povezana i nastavni sadržaji se stoga uvijek analiziraju iz oba kuta gledanja. Učenici/ce će u predmetu Medienwelten raditi s digitalnim medijima i dobivati potrebne slobodne prostore za razmišljanje i razmjenu kako bi problematično istražili postojeće medije i samostalno, u timovima ili u manjim grupama proizvodili vlastite medije (kratki filmovi, obrazovni videozapisi, podcasti, itd.).

 

Vezani sadržaj s društveno relevantnim i aktualnim temama i pitanjima:

  • U kojem (političkom, povijesnom, društvenom i gospodarskom) sustavu živimo i kako ga možemo danas i budućnosti učiniti održivijim?
  • Koji se razvoj i promjene događaju u našoj današnjoj politici i demokraciji i s kojim poteškoćama se suočavamo danas? Kako politika i demokracija treba budućnost oblikovati i mijenjati?
  • Gdje leže korijeni našeg današnjeg društva i u kojem društvu zapravo želimo živjeti zajedno u budućnosti? Moramo li kao društvo tolerirati sva mišljenja i što naša vlastita prošlost poučava nas o odnosu prema drugačima?
  • Koje prilike i rizici nam prošlost nudi kako bismo se nosili s aktualnim izazovima i teškoćama sadašnjosti i budućnosti, poput klimatske krize, digitalizacije ili terorizma?
  • Zašto je demokracija najbolja vladajuća forma našeg vremena i postoje li alternative? Čemu moramo kao društvo politički, gospodarski i povijesno štititi i očuvati našu demokraciju?

 

Mogući partneri za suradnju: